<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?>
<?xml-stylesheet type="text/xsl" href="http://grad-virovitica.info/latest.xsl" ?>
<rss version="2.0"
    xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
    xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
    xmlns:admin="http://webns.net/mvcb/"
    xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#"
    xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/">

    <channel>
    
    <title>Vijesti</title>
    <link>http://grad-virovitica.info/vijesti/</link>
    <description></description>
    <dc:language>en</dc:language>
    <dc:creator>info@wmd.hr</dc:creator>
    <dc:rights>Copyright 2007</dc:rights>
    <dc:date>2007-04-28T12:45:00+01:00</dc:date>
    <admin:generatorAgent rdf:resource="http://www.pmachine.com/" />
    

    <item>
      <title>Naj stvari koje niste znali o svom tijelu</title>
      <link>http://grad-virovitica.info/izhr/naj-stvari-koje-niste-znali-o-svom-tijelu/</link>
      <guid>http://grad-virovitica.info/izhr/naj-stvari-koje-niste-znali-o-svom-tijelu/#When:12:45:00Z</guid>
      <description>Fascinantan, složen mehanizam koji karakteriziraju pokretljivost i simultano obavljanje različitih zadataka, detaljno razrađena koordinacija, sposobnost formiranja pamćenja, ali i proizvodnje sline &#45; bio bi, donekle, opis ljudskog tijela. Istina je, međutim, da su o tom &#8216;utočištu ljudske duše&#8217; mnoge stvari većini ljudi još uvijek nepoznate ili nedovoljno razjašnjene. Predstavljamo vam deset začuđujućih činjenica o tjelesnim funkcijama i osobinama kojih nismo ni svjesni 


Cijeli se svijet smije zajedno s nama 

Svi već znamo da je zijevanje prijelazna pojava, no sudeći prema zaključcima novijih istraživanja, ista stvar vrijedi i za smijeh. Naime, smijeh stimulira regije mozga zadužene za pokretljivost facijalnih mišića, a oponašanje, dokazano, ima vrlo važnu ulogu u komunikaciji. Stoga se kihanjem, smijanjem, plakanjem i zijevanjem ostvaruju snažne veze unutar grupe ljudi. 


Zubi viška 

Mnoge ljudima odavno nepotrebne stvari, poput noktiju, dlaka na prsima, rukama i nogama, ostaju na svom mjestu iz jednostavnog razloga &#45; nisu štetne. Odnosi se to i na umnjake koji su danas prije svega odličan izvor zarade oralnim kirurzima. Našim su, žilavom mesu sklonim precima oni itekako bili dragocjeni, ali ljudi su u međuvremenu razvili drugačije prehrambene navike. Unatoč tome, umnjaci su ostali na svom mjestu uzrokujući ništa drugo do frustrirajuće gužve u našoj usnoj šupljini. 


Hormoni u pubertetu djeluju na mozak 

Svima je jasno da su hormonalni procesi u pubertetu nužan preduvjet razvoja te da pripremaju naše tijelo za reprodukciju. No također je neizbježna ta nepodnošljiva emocionalna nestabilnost. Naime, hormoni poput testosterona imaju jak utjecaj na razvoj moždanih neurona, a promjene do kojih uslijed toga dolazi izazivaju intenzivne reakcije na razini ponašanja. Upravo iz tog razloga pubertet ne može proći bez pojava kao što su emocionalna neustaljenost, apatija i neodlučnost. 


Želudac luči korozivnu kiselinu 

U jednom od najaktivnijih dijelova ljudskog organizma odvija se proizvodnja iznimno opasne tekućine. Naime, želučane stanice luče klorovodičnu kiselinu, korozivnu tvar koja se u industriji koristi za obradu metala. Iako može djelovati na tvrde materijale poput čelika, sluz kojom su prekrivene stijenke želuca zadržava ovu opasnu tekućinu u probavnom sustavu te tako sprečava njeno potencijalno štetno djelovanje. 


Mozak je lagan, ali gladan 

Iako na njega otpada tek neznatnih dva posto ukupne tjelesne težine, mozak troši čak 20 posto količine kisika i unesenih kalorija. Tri su cerebralne arterije odgovorne za stalno pumpanje kisika i ako u samo jednoj od njih dođe do zastoja ili bilo kakvog ometanja protoka, dolazi i do poremećaja funkcija koje kontrolira ugrožena regija mozga.</description>
      <dc:subject>zdravlje, zabava</dc:subject>
      <dc:date>2007-04-28T12:45:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Optičke iluzije</title>
      <link>http://grad-virovitica.info/izhr/opticke-iluzije/</link>
      <guid>http://grad-virovitica.info/izhr/opticke-iluzije/#When:12:40:00Z</guid>
      <description>Naći ćete je u radovima suvremenih i kultnih autora poput Salvadora Dalija, Marcela Duchampa, važno mjesto zauzima i u filmskoj industriji, a u svakodnevnom životu običnih ljudi predstavlja odličan način zabave. Dobro došli u svijet u kojem kraljuje iluzija! 


Iluzije oduvijek fasciniraju ljude, a mnoge su poznate još od antičkih vremena. S njihovim znanstvenim proučavanjem kreće se početkom 19. stoljeća kada se znanstvenici počinju aktivno baviti problemom ljudske percepcije. Interes za ovo područje otada je u konstantnom porastu. Stimulirajući različite promjene i pojave u vizualnoj percepciji, znanstvenici su pokušavali definirati njezine osnovne principe. 


Prema danas poznatoj i usvojenoj definiciji optičke iluzije, pojednostavljeno rečeno riječ je o slici koju stvara ljudski mozak, a koja je na neki način varljiva i netočna. Uzrokuju je, dakle, pogrešne i dvosmislene interpretacije koje nastaju u centrima odgovornima za vid. 


Prema osnovnoj podjeli postoje fiziološke iluzije, do kojih se dolazi nekim prirodnim putem, koje se događaju, uvjetno rečeno, same od sebe, te kognitivne iluzije, izazvane posebnim vizualnim trikovima koji na neki način daju odgovore na složena pitanja o ljudskoj percepciji. 


Među fiziološkim iluzijama najpoznatije su takozvane naknadne ili pa&#45;slike. Riječ je o slikama koje nastaju kada nakon netremičnog promatranja određene točke prebacimo pogled na neutralnu pozadinu, na kojoj se onda stvara optička iluzija &#45; poput zakašnjele reakcije na vizualni podražaj.</description>
      <dc:subject>zabava</dc:subject>
      <dc:date>2007-04-28T12:40:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Naučite osnove permakulture</title>
      <link>http://grad-virovitica.info/izhr/naucite-osnove-permakulture/</link>
      <guid>http://grad-virovitica.info/izhr/naucite-osnove-permakulture/#When:12:35:00Z</guid>
      <description>Život u prirodi nije samo za zanesenjake. Takav životni stil je zdraviji, radosniji, jednostavniji i jeftiniji, kažu u istarskom Eko&#45;art centru Eia i pozivaju vas da naučite osnove permakulture. 


Od 27. travnja do 1. svibnja možete sudjelovati na radionici Život u skladu s prirodom u Eko&#45;art centru Eia. Ekocentar se nalazi u Istri, oko tri kilometra od mjesta Bale. Teren je veličine 16.000 m2. 


Program: učenje osnova permakulture, ekogradnje (kuće od slame), ekološkog vrtlarstva, zelene energije, dizajna imanja&#8230; 


Naravno, bit će glazbe i priče oko vatre. 


Ponesite šatore, spavaće vreće, hranu, instrumente, bateriju i ostalo za boravak u prirodi.&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>zdravlje</dc:subject>
      <dc:date>2007-04-28T12:35:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Nemamo svi četkicu</title>
      <link>http://grad-virovitica.info/izhr/nemamo-svi-cetkicu/</link>
      <guid>http://grad-virovitica.info/izhr/nemamo-svi-cetkicu/#When:12:31:00Z</guid>
      <description>Hrvati troše 0,6 četkica po glavi stanovnika i 3,5 zubne paste na godinu. Devet od deset petogodišnjaka i njihovih roditelja ne zna kako prati zube, a gotovo svi 12&#45;godišnjaci imaju karijes. 


Zabrinjavajući podatak da devet od deset petogodišnjaka i njihovih roditelja ne zna kako pravilno njegovati, a čak 79,5 posto dvanaestogodišnjaka u Zagrebačkoj županiji ima pokvarene zube, potaknuo je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi da u suradnji s prodavaonicama DM pokrene kampanju pod nazivom Volim osmijeh tvoj, izvještava Vjesnik. 


Više od 20.000 djece tako će dobiti uvid u kvalitetnu preventivu, koju je nužno, da bi se spriječila pojava karijesa i ortodontskih anomalija, provoditi svako jutro i navečer već od najranije dobi života. 


Sljedećih će mjeseci stomatolozi organizirani u Udrugu za prevenciju karijesa i promicanje oralnog zdravlja djece i mladeži obići sto vrtića diljem Hrvatske i mališane educirati kako pravilno održavati higijenu zubi i usne šupljine. 


Iako se mališani boje zvuka bušilice, to ne smije biti razlog da ne vode brigu o svojim zubićima i da ne dolaze na redovite kontrolne preglede četiri puta na godinu. Roditelji koji u zdravstvenom odgoju imaju najvažniju ulogu moraju poraditi na razbijanju predrasuda prema zubarima te inzistirati na pranju zuba nakon jela i prije spavanja. U tome djeci mogu pomoći zubne paste s voćnim okusima, kao i četkice s mekanim vlaknima s likovima iz crtanih filmova&#8221;, napominje doktorica stomatologije Kaja Gmaz. Ona naime s kolegama iz Udruge prikuplja podatke vezane uz oralno zdravlje djece i mladih u Hrvatskoj, kojih dosad u evidenciji uopće nije bilo.&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>zdravlje</dc:subject>
      <dc:date>2007-04-28T12:31:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Filmska cenzura nakon masakra</title>
      <link>http://grad-virovitica.info/izhr/filmska-cenzura-nakon-masakra/</link>
      <guid>http://grad-virovitica.info/izhr/filmska-cenzura-nakon-masakra/#When:12:25:00Z</guid>
      <description>Masakr na Sveučilištu u Virginiji pomutio je planove nekim filmašima i donio im višemilijunske gubitke. Zbog škakljive tematike i novonastalih okolnosti, njihovi filmovi ostali su bez distributera. 


Masakr na Sveučilištu u Virginiji pogodio je i filmsku industriju. Iz distribucije su povučena dva filma &#45; Dark Matter, film u kojem jednu od uloga ima i Meryl Streep, a govori o azijskom studentu koji pobije studente i profesore na Sveučilištu u Iowi, te dokumentarac The Killer Within, o američkom studentu koji je planirao stravičan zločin. 


&#8216;&#8217;Filmovi su previše slični nedavnom nemilom događaju&#8217;&#8217;, kažu iz neimenovane distribucijske kuće. 


Previše je paralela koje povezuju ove filmove s nedavnim događajem, osobito u filmu Dark Matter. Dark Matter je snimljen po istinitom događaju iz 1991. godine, kada je kineski student fizike izvršio oružani napad na Sveučilištu u Iowi. Ubio je šestero ljudi. Streep glumi upraviteljicu sveučilišta koja se želi sprijateljiti s problematičnim studentom. 


Kao i Čo, i on je bio usamljenik koji se osjećao prezreno od okoline. On se na ubilački pohod odlučio nakon što je saznao da njegova doktorska disertacija neće biti nagrađena. Među njegovim žrtvama bio je i nagrađeni student. Na kraju je presudio i sam sebi, oduzevši si život. Kineski student je, baš kao i ubojica Čo, kupio svoj pištolj tjedan dana prije masakra. 


The Killer Within dugometražni je dokumentarac, redatelja Mackyja Alstona, koji iznosi tragičnu priču Boba Bechtela, koji je 50&#45;ih u 22. godini života, nakon dugogodišnjeg zlostavljanja, planirao ubiti 250 ljudi na Swarthmore Collegeu u Pennsylvaniji. Njegov plan srećom nije uspio, no jedna je osoba smrtno stradala. 


S obzirom na tematiku ovih filmova, nijedan distributer ih ne želi preuzeti, a oni koji su već potpisali ugovore kažu da moraju dobro razmotriti svoju distribucijsku strategiju, piše The Times. 


Novonastala situacija donijela je višemilijunske gubitke filmskim kućama koje su ih producirale. 


&#8216;&#8217;Još uvijek vjerujemo u film i njegovu poruku. Ovakav film definitivno ne daje pozitivnu sliku masakra niti može nekoga potaknuti na taj čin&#8217;&#8217;, kaže Pam Rodi, izvršna producentica Myriad Picturesa, kuće koja je producirala Dark Matters. 


Autori ovih filmova i ekipa koja je radila s njima nadaju se da će im pomoći promocija na filmskom festivalu u Cannesu, koji se održava sljedećeg mjeseca.</description>
      <dc:subject>film&#45;glazba</dc:subject>
      <dc:date>2007-04-28T12:25:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Houellebecqove filmske mogućnosti</title>
      <link>http://grad-virovitica.info/izhr/houellebecqove-filmske-mogucnosti/</link>
      <guid>http://grad-virovitica.info/izhr/houellebecqove-filmske-mogucnosti/#When:12:22:00Z</guid>
      <description>Francuski pisac Michel Houellebecq, poznat po osebujnim stajalištima i burnim javnim istupima, napokon će se iskušati i kao filmski režiser, adaptacijom romana Mogućnost otoka. 


Sljedećeg ponedjeljka na jugu Španjolske počinje snimanje filma Mogućnost otoka prema istoimenom romanu Michela Houllebecqa. Film će režirati sam pisac, a glavna uloga povjerena je Benoitu Magimelu. Oko šest milijuna eura skup film producirat će francuska kuća Mandarin Cinema. 


U znanstvenofantastičnom filmu neće biti ekraniziran cijeli roman nego samo jedan dio, objasnili su producenti, braća Eric i Nicolas Altmayer, koji su slavu stekli kao producenti filmova Jet Set, Brice de Nice i OSS 117. 


Braća Altmayer planirala su svojedobno ekranizirati i Houellebecqov roman Elementarne čestice, međutim, projekt je zbog različitosti stajališta propao, pa je ekranizaciju preuzeo njemački redatelj Oskar Roehler, s Moritzom Bleibtreueom u glavnoj ulozi, za što je na Berlinskom festivalu dobio Srebrnog medvjeda.</description>
      <dc:subject>film&#45;glazba</dc:subject>
      <dc:date>2007-04-28T12:22:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Skovano 500 novih riječi</title>
      <link>http://grad-virovitica.info/izhr/skovano-500-novih-rijeci/</link>
      <guid>http://grad-virovitica.info/izhr/skovano-500-novih-rijeci/#When:12:18:00Z</guid>
      <description>Na natječaj za najbolju novu hrvatsku riječ, koji je raspisao časopis Jezik u prošlom godištu, pristiglo je nešto više od petsto riječi – triput više nego su organizatori očekivali. 


Glavna urednica časopisa Sanda Ham u najnovijem broju Jezika navodi kako su u natječaj ušle 482 riječi, da je 109 natjecatelja predložilo 307 novih riječi, a jedan natjecatelj sastavio mali medicinski rječnik od 175 riječi. 


Prijave su stizale iz cijele Hrvatske, pa čak i jedan prijedlog iz Slovačke, iz Bratislave. Natjecatelji su svih uzrasta i zanimanja – osnovnoškolci i umirovljenici, gimnazijalci, liječnici, visokoškolski i srednjoškolski profesori, osobe različitih tehničkih zanimanja. 


Ham smatra kako je veliki interes hrvatske javnosti pokazao da je govornicima važno da se u hrvatskom jeziku upotrebljavaju hrvatske riječi te da postoji želja, volja i sposobnost govornika hrvatskog jezika da djelatno sudjeluju u oblikovanju svojega jezika. 


Povjerenstvo će ocijeniti prispjele riječi, a rezultate natječaja objaviti u sljedećem broju Jezika.</description>
      <dc:subject>kultura</dc:subject>
      <dc:date>2007-04-28T12:18:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Beethoven stigao do Gane</title>
      <link>http://grad-virovitica.info/izhr/beethoven-stigao-do-gane/</link>
      <guid>http://grad-virovitica.info/izhr/beethoven-stigao-do-gane/#When:12:16:00Z</guid>
      <description>Sigurno se ne radi o novcima. A nije riječ ni o unosnom ugovoru za snimanje glazbenog nosača. I što su onda Daniel Barenboim te orkestar i zbor milanske La Scale radili u Gani? 


Glazbenici milanske Scale prvi su put u karijeri nastupili u subsaharskoj Africi, točnije u ultramodernoj dvorani Nacionalnog teatra u Accri, koja ima 1400 sjedećih mjesta. 


Orkestrom i zborom od 160 članova je povodom pedesete godišnjice neovisnosti Gane dirigirao maestro Daniel Barenboim. Na programu je bila Beethovenova Deveta simfonija, čiji je zadnji stavak Oda radosti službena himna EU. 


Večer je imala neobičan početak: udaranjem u tradicionalne plemenske bubnjeve, što je uobičajena dobrodošlica u Gani. A završila je dugotrajnim ovacijama nakon izvrsne izvedbe, u svijetu cijenjenih milanskih glazbenika te jednako cijenjenog i poznatog dirigenta. 


Članovi organizacijskog odbora novinarima rekli su kako su klasičnu glazbu naučili &#8220;voljeti i slušati u školi&#8221; prije pedeset godina, kada je Gana još bila britanska kolonija, no ovo je prvi ovakav događaj u njihovoj domovini.</description>
      <dc:subject>kultura</dc:subject>
      <dc:date>2007-04-28T12:16:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Album slika u privjesku</title>
      <link>http://grad-virovitica.info/izhr/album-slika-u-privjesku/</link>
      <guid>http://grad-virovitica.info/izhr/album-slika-u-privjesku/#When:12:12:00Z</guid>
      <description>Želite se prijateljima i poznanicima pohvaliti novim slikama obitelji, a novčanik vam je pretrpan fotografijama? Nabavite digitalni fotoprivjesak i zauvijek riješite ovaj problem! 


Nedavno smo pisali o digitalnom okviru za slike koji svojim dimenzijama može posramiti stariju generaciju računalnih monitora, no takve naprave ipak nisu baš praktične želite li fotografije svojih najmilijih imati pri ruci na svakom mjestu i u svakom trenutku. 


Digitalni fotoprivjesak ima ekran dijagonale 1,4 inča, a slike sprema na 8 MB interne memorije. Ovaj kapacitet dovoljan je za pohranu 50&#45;ak fotografija, koje se na uređaj prebacuju putem USB&#45;sučelja. Digitalni fotoprivjesak ima i ugrađenu punjivu bateriju, što će vam uštedjeti nešto kuna koje biste inače morali trošiti na klasične baterije.</description>
      <dc:subject>tehnologija</dc:subject>
      <dc:date>2007-04-28T12:12:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Završili sedmi WinDaysi</title>
      <link>http://grad-virovitica.info/izhr/zavrsili-sedmi-windaysi/</link>
      <guid>http://grad-virovitica.info/izhr/zavrsili-sedmi-windaysi/#When:12:09:00Z</guid>
      <description>Microsoft WinDays konferencija koja je proteklih tjedan dana u Opatiji okupila gotovo 1900 informatičkih stručnjaka zatvorena je danas donacijom Udruzi za zaštitu obitelji. 


Glavne teme ovogodišnje konferencije bile su inovativnost i konkurentnost kao nositelji gospodarskog rasta. Uz niz novih tehnologija, rješenja i usluga, na WinDays 2007 predstavljene su lokalizirane verzije novog operativnog sustava Windows Vista i 2007 Microsoft Office sustava na hrvatskom jeziku. 


Konferencija je zatvorena zajedničkom donacijom Udruzi za zaštitu obitelji – Rijeka vrijednom više od 85 tisuća kuna koja je usmjerena podršci stručnim djelatnicima udruge u obavljanju njihovih aktivnosti. Donaciju su, uz organizatora i svih WinDays sudionika, omogućili i sponzori konferencije.&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>tehnologija</dc:subject>
      <dc:date>2007-04-28T12:09:00+01:00</dc:date>
    </item>

    
    </channel>
</rss>